Man purpose. God disposes. Ita emar bele planeia buat hotu, maibe so Nai Maromak mesak deit mak bele deside. Tuir lolos ne'e ohin kalan, hau atu kuntinua posting kuntinuasaun artigu ho titulu: "Catatan Di Luar Nalar". Mas komu ohin tuku 4 lorokraik, teki-teki mosu sinal iha edifisiu Ceepaz, ho simbolu "X" hanesan fotografia hau anexu iha ne'e, entaun kuntinuasaun artigu refere, hau kansela tiha fali, aban mak kuntinua.
Atraves artigu badak ida ne'e, ho hakraik aan, hau hato'o mensajen importante ba Quadros CNRT sira, atu hanoin seriu, seriu i seriu, kona-ba Maun Bot Kayrala Xanana Gusmao nia huun ho abut (orijen), relasiona ho sinais (X) ne'ebe mosu iha edifisiu Ceepaz ohin lorokraik tuku 4.
Pergunta fundamentais mak ne'e:
"Kayrala Xanana nia huun ho abut mai husi ne'ebe?" Quadros CNRT sira labele resposta fali nune'e: "Xanana ema Manatuto, nia Pai naran Manuel Gusmao, nia moris iha dia 20 de Junho de 1946. Nia mak Comandante Supremo Libertasaun Nasional. Nia mak Comandante em Chefe das Falintil". Resposta simples hanesan ne'e, labarik kiik TK-SD oan sira mos hatene. Buka oinsa hodi fo resposta seluk.
Se-karik Maun Bot Xanana nia orijen (abut) mai deit husi Manatuto, la-mai husi fatin seluk, entaun Xanana la'os Nai Maromak Nia Obras. Se Xanana la'os Nai Maromak Nia Obras, Xanana la terkenal hanesan dadauk agora ne'e. Xanana mos labele survive (dura) to'o agora. Iha 20 Novembru 1992, TNI kaer ne'e ema tiru mate kedan.
Se-karik Maun Bot Kay Rala Xanana Gusmao, nia abut mai deit husi Manatuto, ohin lorokraik ne'e, bainaka nee labele mai marka sinal "X", iha edifisiu Ceepaz.
Tamba ne'e, ho respeitu tomak, atan hau husu ba Quadros CNRT sira, buka meius oinsa atu bele fo resposta diak. Diak "em termus saintefiku", kona-ba pergunta fundamentais iha leten ne'e (Xanana nia abut mai husi nebe?).
Sinais ho marka simbolu "X" ne'ebe ohin mosu iha janela edifisiu Ceepaz, laos lori deit mensajen espesial mai husi "mundu seluk" kona-ba Maun Bot Xanana nia orijen, Bainaka Spesial nee lori mos mensajen kona ba Maun Boot Xanana nia tempu atu fila husi mundu nee. Artigu ida nee hau hakerek ohin, 17 Dezembru 2020. Data 17 Dezembru nee data nascimentu Sua Santidade Amu Papa Francisco nian. Amu Papa Francisco moris iha Argentina, iha 17 Dezembru 1936.
Hau atu dehan lolos hanesan nee, iha 20 Fevereiru 1994, iha momentu Nai MAROMAK haruka Nia Anju rua mai bolu hau iha Bali ba Ramelau hodi rona Nai MAROMAK haklaken Nia Obra boot kona ba Papa Foun atu mosu, hanesan hau publika tiha ona iha artigu edisaun 30 Setembru 2012 (tinan ida antes Amu Papa Francisco mosu), katak iha loron ida, iha tempu nebe Nai MAROMAK opta (utiliza) hau nia loron inagurasaun nudar Xefe IMPETTU Bali (10 Dezembru 1994) too data nebe Nai MAROMAK termina Santu Padre nia jornada iha mundu hodi simboliza rezultadu Referendu 78,5% (Tujuh puluh delapan koma lima persen = 363), ida nee sai hanesan sinais importante ida ba povu Timor Leste atu prepara aan hodi simu mudansa foun, tanba iha possibilidade boot Maun Boot Xanana iha ona risku laran. Tamba nee mak hau deside hodi hakerek artigu ida nee iha dia 17 Dezemberu.
Mak ne'e deit. Obrigado wain. Nai JESUS CRISTO haraik grasa no bensaun ba ita hotu.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar