SELAMAT DATANG

Selamat datang di Blog Darah Daud 303. Semoga Anda menikmati apa yang ada di blog ini. Tuhan Yesus memberkati kita semua. Amen.

Cari Blog ini

Formulir Kontak

Nama

Email *

Pesan *

Blog DARAH DAUD 303 Memiliki aktivitas antara lain: penelitian, penulisan & konseling

Tampilkan postingan dengan label Artigu Tetun. Tampilkan semua postingan
Tampilkan postingan dengan label Artigu Tetun. Tampilkan semua postingan

Selasa, 17 Januari 2023

ELEISOENS PARLAMENTAR 2023 SEI PRODUZ KONFIGURASAUN POLITICAL PROSTITUTION (PELACURAN POLITIK) HO ESTILUS 69

 


By. Rama Cristo.

A. Prefasiu

=======

Lee nain sira tenke intende didiak diferensas entre political affair (perselingkuhan politik), no political prostitution (pelacuran politik), nomos tenke iha sentidu no konsiensia forte, kona-ba: saida mak sei mosu husi political affair (perselingkuhan politik), no saida mak sei mosu husi political prostitution (pelacuran politik).

Anyway....Timor nia riku-soin sei nakonu iha tasi laran mos ukun nain sira la konsege reduz pobreza tamba akontese bebeik political affair no political prostitution. Pobreza aumenta ba

Senin, 02 Januari 2023

LA'OS NAI MAROMAK DEIT MAK BELE TERMINA PASIENTE NIA DESTIŇU - MÉDIKUS SIRA MOS BELE TERMINA PASIENTE NIA DESTIŇU ("Konsellu Medicina Timor Leste Existe Ona Ka Ladauk?")


By: Rama Cristo.

Dosente Permanente Fakuldade Saúde Públika Universidade da Paz.

Pro Reitor Asuntus Peskiza & Publikasaun Universidade da Paz.

A. Prefásiu

========

Karik belun sira akompaña Press Conference ne'ebe lidera diretamente husi hau nia Senior (Teman Sejawat), Companheiro dr. Rui Maria de Araujo, MoH., nebe nudar topu Lider AMTL (Asosiasaun Médikus Timor Leste), ne'ebe hau shared hela iha okos, hau la hatene oinsa belun sira nia impresaun, mas hau pesoal, iha impresoens tolu (3), mak hanesan tuir mai:

Jumat, 15 April 2022

614 HAKAT BA SEGUNDA RONDA NE'E OBRA NAI MAROMAK NIAN (See Mak Insulta Nai MAROMAK Nia Obras Perdaun Laiha)

 

Haree ba sadar uitoan. Keta deskontroladu no dizorientadu demais hodi ofende no halo difamasaun grave ba Kanidatu 614. Kandidatus oin foun nain 14 tenki berguguran iha primeira ronda, no Kandidatu no. 614 hakat ba segunda ronda nee, parte integradu husi Nai MAROMAK Nia propria obras. Laos ita emar nia obras. Katak atraves Kandidatus nain rua nia susesu tama ba segunda ronda, Nai MAROMAK hato mensajen mai ita, no ita hotu presiza halo reflesaun, "tamba saa mak iha Eleisoens Prezidensial 2022, kandidatu oin foun labele mosu?"

PERJANJIAN BINTANG DAUD SEI LORI DR. RAMOS HORTA BA TUR IHA PALASIU AITARAK LARAN

Iha 5 Marsu 2016, hau hamosu perjanjian ida bolu naran: "Perjanjian Cawan Kristus". Perjanjian Cawan Kristus, mosu tinan ida antes Eleisoens Prezidensial 2017. Perjanjian Cawan Kritus, mosu iha 5 Marsu 2016. Padahal Eleisoens foin halao iha 20 Marsu 2017. Distansia tempu husi 5 Marsu 2016 too 20 Marsu 2017, loron 380. Iha 5 Marsu 2016, hau husu Companheiro SBY (Sang Bangsawan Yahudi) transfere osan "empat puluh dolar" ($40) husi Bank Mandiri Dili, no husi Bali, hau publika abertamente, DR. Lu-Olo nia naran nudar vensedor Eleisoens Prezidensial 2017.

Kamis, 14 April 2022

TENKI REKOINESE KATAK DR. RAMOS HORTA HALO BLUNDER RUA IHA DEBATE


Uluk nanain, atan hau hatoo parabens ba Rev. Amu Bento nebe hetan fiar husi CNE hodi sai Moderador ba debate horikalan. Amu Bento nia misaun susesu.

Hau nia parabens mos ba Kandidatus 444. Numeru triple 444 nee simbolo husi Kandidatu rua nia naran baptizmu, hanesan hau hakerek bebeik ona.

Minggu, 10 April 2022

AHLI BEDAH IHA ONGV NEE IDA DEIT KA?


Hau la hatene los, sera-ke Ahli Bedah iha Ospital Guido Valadares nee kala ida loos deit ka? Ne'e mak pasiente "Post Gastrostomy" ho tanda-tanda infeksi ba mos imi haruka fila fali deit.

Hahaan hatama husi mangeira, mas likida (cairan) suli sai husi pasiente nia isin, nusa imi la haruka pasiente MRS hodi halo observasaun lai? Halo reposisi ka? Ou troka instrumentu sira hatama ba pasiente nia isin ka? Imi nein halo buat ida, imi haruka los pasiente fila deit? Imi haruka fali pasiente ho nia familia mak buka fali doutor ida halo operasaun Gastrostomy ne'e, tamba dehan so Doutor nee deit mak hatene pasiente nia moras.

Não me digas, laiha médiku ida iha ONGV, inklui médiku GP sira, sekedar melakukan follow up pasien Post Gastrostomy mos la hatene hotu nee, demaziadu. Hau la hatene loos, médiku refere, hetan diploma médiku ho razaun saida karik?

Sabtu, 09 April 2022

MENSAJEN HUSI IGREIJA KATOLIKA SAUN JOSE SIDADE KIEV UKRAINA 7 ABRIL 2022

 

Iha loron hirak liu ba, hau publika artigu ida iha hau nia timeline face book, planeia hela, katak iha dia 10 Abril 2022, atan hau sei punlika defenitivamente, vensedor Eleisoens Prezidensial 2022.

Mas liu deit oras hirak nia laran artigu refere espailladu, hau simu mensajen mai husi Igreija Katolika Saun Jose, Sidade Kiev Ukraina, ho data: 7 Abril 2022, ho Oras, 21:52 (besik tuku sanulu kalan), atan hau (Rama Cristo) ho hakraik aan, hato'o ba publiku katak, planu nebe atu atan hau, iha loron 10 Abril 2022, sei publika defenitivamente kona-ba vensedor (manan nain) Eleisoens Prezidensial 19 Abril 2022, tenki kansela

Rabu, 06 April 2022

POLITICAL REVENGE BELE LORI TIMOR LESTE TAMA BA ESTADU FALLADU GRAVE

Programa foun, kada uma kain sei hetan dolar atus rua ($200), entah los kalae, ameasa atu dada fali UKL (Uma Kbiit Laek), entah los kalae, ameasa atu funsionarius kontratadu sira nia nasib terlunta-lunta, entah los kalae, nsst, sai viral loos iha segunda ronda. Pergunta mak nee:

"Eleisoens ida nee atu hili Xefe Estadu? Ka atu hili Xefe Governu? Ou keta Eleisoens ida nee ninia rezultadu, atu diretamente altera KRDTL, transfere Sistema Semi Prezidensial ba Sistema Prezidensial, atu nunee Xefe Estadu aumezmu tempu bele cover mos Xefe Governu, hodi involve diretamente iha urus osan $200. Kalau begitu ya, baguslah.
Mas se objetivu eleisoens 2022 nune duni, PM TMR tenki husik kargu. Parese atu transfere ba Vice Prezidente Republika.
Ita nia populasaun uitoan deit, pur volta de 1,3 milaun. Jeografikamente, ita nia space metade illa deit (illa nee mos kiik tan), ita nia ema kiak liu husi 80%. Nunee tiha mak ita opta fali Sistema Semi Prezidensial, ulmo liu. Impasse politika nebe hahuu husi PR la fo posse ba ministrus nain 9 nee mos ninia "hulu" tamba sistema nebe ita opta, katak tamba hetan kontribuisaun forte husi Sistema nebe ita opta.
Entretantu atu rezolve problema nebe hanesan, diak liu muda kedan husi "hulu". Labele kokir-kokir hela deit iha "hilir".
Iha nia diskursu, iha 30 Marsu 2022 iha UNPAZ, Prof. Ramos Horta dehan kedan: "Prezidente Lu Olo nia desizaun la fo posse ba membru governu, sai tiha ona preseden boot ida. Se-karik hau eleitu ba PR, hau mos bele halo hanesan nee hotu, tamba PR anterior halo uluk tiha ona".
Mas i depois Laureadu Nobel da Paz nee ho hamanasa dehan, "Espera-ke hau la halo nunee. Espera mos hau la dizolve Parlamentu. 2007-2008 ita iha krize boot, mas hau nunka dizolve Parlamentu. Keta haluha, hau nia vida nunka dizolve PN. Katuas koalia ho hamanasa.
Ba hau pesoal, mensajen Prof. RH nee, is a meaningful message, tamba iha liras rua (bahasa bersayap alias mensajen ho karakter ekivok).
In one side, Prof. RH was mocking Mr. President Lu Olo, but on the other hand, it looks like, Prof. RH will break his political agreement with Mr. X and CNRT to "Dizolve PN, just because Prof. RH won't risky his figure as an international leader to be a trouble maker".
Belun sira imajina tok, Eleisoen Prezidensial 2022, Prof. Ramos Horta manan. Depois Eleisoens Parlamentar 2023, Fretilin ho nia aliadu manan. Mas propoin ministru balun ba Prezidente Republika, Prof. RH trava tiha, mas la pronunsia buat ida tamba saa mak trava? Nee drama akan berlanjut. Ita hotu akan ulmo. TL akan tama iha status estadu falladu grave tamba deit political revenge.
"It looks like "severe failed state" is on the way".

Minggu, 03 April 2022

ADEZAUN TIMOR LESTE BA ASEAN NAKONU HO AITARAK (Desde-Ke Dr. Ramos Horta La Asina Dokumentu Refere - Timor Leste Ladauk Bele Adere Ba ASEAN Iha Dr. Ramos Horta Nia Tempu) Parte: I

Prefasiu

Artigu serial ida nee atu tenta hodi fo resposta ba belun sira nebe husu dehan: " Tamba-sa mak UNPAZ konvida deit Dr. Ramos Horta? Nusa mak labele konvida hotu Prezidente Lu-Olo?"
Iha parte dahuluk nee, pergunta refere ladauk hetan ninia resposta. Parese iha parte daruak ou datoluk mak belun sira bele hetan resposta kona-ba pergunta refere.
=================================
Prof. Em. Dr. Jose Manuel Ramos Horta Haluha Tiha
=================================
Iha dia 30 Marsu 2022, iha momentu tuir Seminariu Nasional ho thema: "Dezafius no Oportunidade ba Timor Leste Iha Tinan 2022 - 2027, hau konsentrasi full hodi rona Dr. Ramos Horta koalia nudar Orador Prinsipal iha eventu refere. Hau konsentrasi full tamba loron ida antes (29 Marsu 2022), Avo Misterio mosu mai, fo hatene dehan,

Senin, 21 Maret 2022

HAKNEAK SAYANG


Kolegas barak husu hau atu hakerek artigu ruma kona ba rezultadu Eleisoens Prezidensial 2022. Nebe hau prepara hela artigu ida iha Lian Indonezia, ho titulu: KEMBALI DARI MARKAS BESAR XARA MENUMPANG MOBIL KEMATIAN, ho sub judul: "Pesan Spesial Untuk Companheiro Jose Pompeia".

Artigu ida nee atu fo warning ba Povu doben Timor Leste, atu ita hotu halo reflesaun ida kona ba simbolu "444" nebe reprezenta husi lider nain rua nia naran baptizmu:

1. Jose Manuel Ramos Horta = 243.

2. Francisco Guterres             = 201.

     Total.                                   = 444.

Jumat, 18 Maret 2022

REZULTADU SONDAJEN NEBE GMN TV HALO HODI KOLOKA PROF. EM. DR. JOSE MANUEL RAMOS HORTA NUDAR MANAN NAIN HO MARGIN POINT NEBE BOOT KESTIONADU??

Iha kolega balun husu mai hau kona-ba "Sondajen" nebe GMN TV halo kona-ba Eleisoens Prezidensial 2022. Frankly, rezultadu sondajen, halo hau hakfodak uitoan. Se-karik rezultadu nee mak serta duni (serta katak rezultadu nee refleta duni populasaun nia hakarak), entaun tuir loloos, ho marjin nebe ninian distansia dook tebes (marjin 36,1%), entre manan nain (Prof. Em. Ramos Horta 51,1%) ho Kandidatu nebe hetan segundu lugar (Companheiro Assanami, 15%), teorikamente, Prof. Ramos tenke manan kedan iha primeira ronda. Kuantu mais, marjin point entre Prof. Ramos Horta ho Dr. Lu Olo = 43,7%. Dook loos. Lojikamente, ho marjin dook hanesan nee, Eleisoens Prezidensial 2022 tenki la'o ronda ida deit, no manan nain defenitivu mak Prof. Ramos Horta.

SONDAJEN NE'E SIENTIFIKU KALAE?

Senin, 14 Maret 2022

AVIZU BA CIVITAS AKADÉMIKA UNPAZ RELASIONA HO ELEISOENS PREZIDENSIAL 19 MARSU 2022

Aproveita biban ida nee, hau atu hato'o hela avizu rohan ne'e ba Civitas Akademika Unpaz, relasiona ho Eleisoens Prezidensial 2022, hanesan tuir mai:

Orsida kalan, hau sei posting kuntinuasaun (parte 3) artigu ho titulu AQUERO, nebe koalia kona ba Eleisoens Prezidensial. Iha artigu refere, hau sei anexu fotografia nebe hau anexu iha nee, ho mos fotografia nebe ilustra aparisaun Inan Virgem Maria Santissima, iha Lourdes Fransa (Perancis), iha tinan 1858.

Fotografia ka gambar ida hau anexu iha nee, simboliza Nai MAROMAK Nia Obras, inklui simboliza rezultadu Eleisoens Prezidensial 2022. Entretantu, ba Civitas Akadémika Unpaz nebe planu hela atu LAKOHI fo votus ba Kandidatu numeru 6 no numeru 14, hau sujere, diak liu labele lé artigu AQUERO parte 3.

Jumat, 11 Maret 2022

HILI KANDIDATU PREZIDENTE NEBE FUAN DIAK NO KAKUTAK FORTE

Festa demokrasi nebe sei akontese iha 19 Marsu 2022, ne'e Eleisoens Prezidensial. La'os Eleisoens Parlamental. Mas Kandidatu Prezidente balun nia linguajen nebe hato'o iha kampaña, hanesan fali la'os atu sai Xefe Estadu, maibe atu sai fali Xefe Governu. Ita la hatene los, tamba sa, ida nee akontese? Tamba Kandidatu refere disorientadu? Ou tamba la hatene destingi knaar Xefe Estadu ho knaar Xefe Governu?

Ou dala ruma, Kandidatu refere ninia Ekipa Susesu mak prepara sala materia??? Liuliu ema nebe Kandidatu refere tau fiar ba nudar "Speech writer" dezenha sala materia kampaña.

Mas see fallansu mai husi Ekipa Susesu ou "Speech writer", nudar Kandidatu Prezidente Republika, iha kompetensia para orienta Ekipa Susesu ou "Speech writer" hodi troka no dezenha materia kampanye nebe apropriadu. See Ekipa Susesu ou "Speech writer" halo fallansu tiha mak Kandidatu Prezidente labele identifika no deteta fallansu refere, kerdizerke, Kandidatu refere ninia kapasidade intelektual kestionadu.

Sabtu, 05 Maret 2022

PERJANJIAN CAWAN KRISTUS NE'EBE LORI DR. LU-OLO BA TÚR IHA PALÁSIU AITARAK LARAN NE'E NAI MAROMAK NIA OBRAS ("Rama Cristo Hetan Buat Rahun Ruma Husi Dr. Lu-Olo Kalae?")


Ohin, 5 Marsu 2022. Iha tinan neen (6) liu ba, 5 Marsu 2016, "Perjanjian Cawan Kristus" moris iha Bali. Kerdizerke, ohin, 5 Marsu 2022, aniversariu "Perjanjian Cawan Kristus" ba dala neen (6). Entretantu "Perjanjian Cawan Kristus" ne'e, moris tinan ida antes Eleisoens Prezidensial 20 Marsu 2017.

Perguntas mak ne'e; "Iha Marsu 2016 ne'e, seloos mak hatene ona katak Dr. Lu-Olo mak atu sai manan nain iha Eleisoens Prezidensial 2017? Nein ema ida hatene? Nein nada. Iha Marsu 2016 ne'e, seloos mak hatene ona katak Maun Boot Kayrala Xanana atu tula liman ba Dr. Lu-Olo?" Nein ema ida mak hatene. Nein nada. Tamba iha momentu neba buat hotu sei iha nakukun laran.

Tamba nee mak asinke hau publika Perjanjian Cawan Kristus iha 5 Marsu 2016, ema barak insulta no tolok hau rahun didiak. Imajina deit, distansia tempu husi 5 Marsu 2016, mai to'o iha loron votasaun, 20 Marsu 2017, ne'e lori loron atus tolu ualu nulu (380). Tinan ida resin kedan. Buat hotu sei iha hela nakukun laran hela. Ne'ebe ema tolok mos kala hau pasiensia simu deit ona.

Rabu, 23 Februari 2022

BOLU AMU "MAUN" DEIT TAMBA LA-KOÑESE


Horiseik, 22 Fevereiru 2022, hau ba tuir Workshop iha Edifisiu INCT (Institutu Nasional Siensia & Teknolojia). Tuir loos laos hau mak ba tuir. Tamba konvite husi Sua Exelensia Prezidente INCT, Senhor Jose Cornelio Guterres, PhD, enkamiña ba Diretur APTA (Assosiasaun Peskizador Timor Anan), Dr. Julio Xavier. Mas komu Diretur APTA okupadu ho atividades seluk (preparasaun ba hala'o peskiza iha Munisipiu tolu: Dili, Likisa, no Ainaro, Koika husi Korea du Sul mak Funder), entaun hau mak tenki "cover" fali Diretur APTA nia fatin.

Ajenda Workshop hahuu tuku tolu lorokraik. Mas tuku rua ho balu deit, hau iha tiha ona Edifisiu Ian Martin Balide. Hau too iha neba, hau haree salaun Ian Martin nakonu ho Membrus STAE sira. Pur-volta de dez minutus, "Maun" ida ho nia karreta mutin tama ba area "parkiran". Maun nee tuun husi nia karreta, hakbesik aan ba hau hodi husu; "Fatin Workshop INCT mak nebe?" Hau hatudu ba Salaun Ian Martin nebe ema nakonu hela iha laran.

"Fatin Workshop mak nee Maun, mas STAE sira sei uza hela".


Afinal hau hatudu sala hela. Tamba fatin Workshop la'os iha neba, maibe iha Sala Enkontru INCT. Durante nee hau ba tuir atividades INCT, sempre iha Salaun Ian Martin. Nebe hau hau hanoin, fatin Workshop mak ne'e. Depois de hatudu tiha fatin ne ba Maun nee, hau mos la liga tiha Maun ne'e. Hau "sibuk" ho hau nia HP. Tamba hau la koñese Maun nee see los?

La kleur, Maun nee hakbesiak aan fali mai hau hodi dehan, "Fatin Workshop la'os iha nee karik?"

Maun dehan nune tamba falta deit ona sinku minutus Workshop atu komesa, mas ema sira atu tuir Workshop ladauk mosu, "selain" hau ho "Maun" nee. Entaun amirua komesa preokupa buka fatin. Hau ho "Maun" nee la'o fali ba sorin, hakat uitoan ba leten, amirua haree DR. Valentim Ximenes (Dosente Senior UNTL) hamriik hela, telfone hela. Hau fo tiha "boa tarde" ba DR. Valentim, sambil husu: "Deskulpa enkomoda. Atu husu lai, fatin Workshop mak nebe?"

DR. Valentim hatudu loos odamatan ida ba hau ("Fatin Workshop mak nee. Tama deit husi odamatan nee").

Prontu hau ho "Amaun" dudu odamatan, hakat tama ba. Ami rua la'o ba to iha Sala Enkontru INCT, asin-ke dudu odamatan, haree ba, Prof. Dionisio Babo,PhD ho Prof. Aurelio Guterres,PhD (Eis Reitor UNTL) tuur hela iha laran. Professor nain rua ne'e aleinde Akademikus, sira rua mos Eis MNEK hotu. Hau ho "Maun" kaer liman tiha ho DR. Dionisio Babo no DR. Aurelio, hau rona ba sa, DR. Dionisio Babo dehan fali nune'e ba "Maun" ne'e: "Boa tarde Amu". Hau hakfodak loos. Heera...afinal "Maun" nee "Amu" ida.


Depois DR. Dionisio "persilahkan ami-rua tuur. "Ami rua tuur "berdampingan" tiha. Hau "sitting nicely" loos iha Amu nia sorin. Bele haree iha fotografia anexu. Mas hau nia laran sa "gado-gado" loos. La kleur Reitor UNTL, Prof. dr. João Soares Martins,PhD.,MPH, to'o. La kleur Reitor JSU (João Saldanha University), Prof. João Saldanha,PhD ho DR. João Noronha to'o.

Pas tuku tolu, Workshop komesa. DR. Dionisio mak loke. Partisipantes malae sira, inklui Key Speakers sira hanesan: Prof. Paula Morais, Prof. Amitav Rath, Prof. Ron Dekker, sira tuir via "daring". Inklui Prof. Benjamin de Araujo Corte Real,PhD (Eis Reitor UNTL) tuir via "daring".


DR. Dionisio loke tiha, no fo oportunidade ba parteripantes sira marka presenza iha Sala Enkontru INCT, ida-idak introduz nia aan ba forum uza Lian Kemak. To'o hau nia "giliran", hau mos introduz hau nia aan uza micophone. Tuir lolos hau labele uza microphone. Tamba durante Virus SARS-CoV2 espalla iha mundu tomak, no kauza moras bolu naran COVID-19 (Corona Virus Disease 2019), hau la uza microphone ho razaun, hau ladauk vasina. Ladauk vasina, risku mak ne;e, iha possibilidade hau bele transmite Virus (SARS-CoV-2) ba ema seluk, ou ema seluk bele transmitee Virus (SARS-CoV-2) mai hau, tamba iha momentu ema uza microphone, sira nia "droplet" (percikan air liur) menempel hela iha microphone nia lolon. Bazeia ba estudus balun, deteta katak, "Sharing microphone (berbagi mike) bele sai hanesan medium nebe potensia transmite Virus SARS-CoV-2". Mas problema ne'e, se hau la uza microphone, oinsa ema sira tuir Workshop "secara daring" bele rona hau nia lian? "Terpaksa" hau uza deit ona microphone. Ladiak mak ladiak ba.

Nah, iha momentu ida-idak introduz nia aan ho Lian Kemak ne'e mak, hau foin hatene, afinal "Amaun" ne;e, la'os "Amu" deit, maibee "Amaun" nee mak Reitor UCT (Universidade Católica Timorense). Heeraa kai...Hau rona tiha Amu nee mak Reitor UCT, hau nia laran "semakin gado-gado".

Karik Magnifiku Reitor UCT le'e artigu ida ne'e, hau husu deskulpa. "Deskula Amu. Hau beik sala...hau beik sala la diak liu".

Ami atu fila, DR. Dionisio Babo husu loos hau: "Antoninho, bain rua, 24 Fevereiru, mai fali hodi tuir Workshop kona-ba Repository".

Hau hatan, diak. Workshop dia 24 Fevereiru ne'e ho thema "National Digital Repository". Karik Maginifiku Reitor UCT mak aban tuir hotu fali, kala "Beliau" haree hau sente oinsa loss e??

SUJESTAUN

Hau nia impresaun pesoal, depois de tuir Workshop horisek, sente onradu tebes, tamba sikat aan loos iha "Komunidade PhD sira nia leet". Ema mesak VVIP tan-tanan deit iha area Akedemika Timor Leste mak horiseik nakonu iha Sala Enkontru INCT. "Kaya'nya so hau mesak deit mak la ho gelar PhD".

Aproveita oportunidade ida ne'e, atan hau atu fo sujestaun deit. Deskulpa-la Sua Exelensia Prezidente INCT. Karik bele, aloka hela orsamentu uitoan hodi loke tan espasu ba "Sala Enkontru INCT".

Ba hau, INCT ne'e Instituisaun importante ida, iha nasaun Timor Leste. Mas ninia Sala Enkontru kloot loos. Ita tuur sena malu fali hanesan ikan iha bote laran. Ne'e ita atu halo tuir protokolu Misnisteriu Saude, hanesan: physical distancing, la hetan. Ainda mais, iha Timor Leste ne'e, moras TBC mos barak. Prof. Nelson Martins,PhD (Eis Ministru Saude + Guru Besar UNPAZ) dehan; "Iha Timor Leste, kada loron, ema nain 3 mate tamba moras TBC". TBC ne'e klasifikadu nudar "Airborne disease" (penyakit yang ditularkan melalui udara").


Tuur sena malu ne'e risku boot, la'os deit bele transmite Virus SARS CoV-2, bele mos transmite moras TBC. Pulmaun fraku hanesan ami sira ne'e risku boot tebe-tebes. Sorte emar sira horiseik halo parte iha Workshop ne'e, mai husi klasse sosial mediu ba leten. See mai husi klasse sosial grass root (akar rumput), nee risku boot, tamba moras TBC nee dominante emar kiak sira. Entretantu, atu kombate moras TBC iha Timor Leste, la'os prepara deit aimoruk hodi kombate TBC iha nivel Kurativu, maibee iha nivel promosaun no prevensaun, oinsa governu no estadu Timor Leste tenki kria politik diak ida hoti kombate kiak iha sosiedade Timor Leste. Kombate kiak hanesan mos parte intgeral ida husi prevene moras TBC.

Horiseik nee, so Prof. João Martins ho hau mak uza maskara. Bele haree iha foto "miring" ida hau anexu iha nee. "La hatene tamba saida? Sera-ke tamba amirua nia background estudus iha area Medisina? Ou tamba amirua tauk moras COVID 19? Nobody knows. Only God knows.

"Peace...Mr. President......!!!"






Selasa, 31 Agustus 2021

CEPAT ATAU LAMBAT REVOLUSI KUNING AKAN MELANDA TIMOR LESTE (Di Mana Ada Roti Di Situlah Negaraku)

Perguntas simples ba Autoridade GOI (GOI ninia sigla, belun sira buka rasik ba. Hau atu hakerek iha ne'e mas liman tos fali).

Mais ou menus, bele ka lae, GOI dezeña Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2022, mas labele utiliza fundus husi riku soin Timor Gap?

GOI tenta, buka tok fundu husi fatin seluk. Se-karik GOI konsege dezeña OJE 2022, sem uza osan husi riku soin Timor Gap, nee grasas a Deus, bele sai preseden diak ba jerasaun foun katak, iha futuru, maske riku soin Timor Gap hotu mos TL sei bele survive.

Mas pelu kontrariu, mak GOI labele halo ida nee, entaun hau sujere ba jerasaun foun sira tenki, aleinde reza makaas, aprende mos Lian Indonézia. Labele aprende los deit mak Lian Portugéz. Tamba sedu ou tarde, Timor Leste sei kolaps iha momentu riku soin husi Tasi Timor hotu, no iha momentu neba, povu barak sei hamalaha grave, depois mosu revolusaun nebé hau fo naran "REVOLUSI KUNING" .

Senin, 30 Agustus 2021

KARIK GRUPU RASIONALIS TL IHA KBIIT PARA BELE KONTROLA FUTURU TANSA MAK TENKI HEIN AUTORIDADE INDONÉZIA PRONUNSIA REFERENDU IHA 27 JANEIRU 1999?


PREFASIU 

Artigu ida ne'e posting tiha ona iha loron 28 Juillu 2021. Ba belun sira ne'ebe lee tiha ona, bele skip tiha deit. Ba belun lee nain sira ne'ebe hakarak lee versaun face book nian, bele klik iha link ida iha okos ne'e: https://www.facebook.com/antoninho.rego.1/posts/533764981161286.

"Kaum rasionalis Timor Leste sira hanoin, Habibie sai Prezidente iha 1998 ne'e tamba buang mak hanehan (cula ta desi)"

Lee hau nia artigu mak gagal faham, sumber masalah la'os iha hau nia artigu. Maibe iha ita boot nia aan rasik. Ita boot hanaran aan dehan parte husi "kaum rasionalis". Se ita boot kaum rasionalis asli duni, lee ema nia ideas ruma mak la tama iha ita bot nia kakutak, mai ho argumentus forte hodi kontra argumentus. La'os halo fali saida mak matenek nain sira bolu naran "abusive ad-hominem".

Rabu, 11 Agustus 2021

TENKE EVITA PRATIKA MONOPOLI NE'EBE HAMOSU HEGEMONIA

Kolega balun, depois de lee tiha artigu tuan, edisaun 10 Agostu 2020 ne'ebe hau share iha hau nia akun face book (bele klik iha link ida nee: https://www.facebook.com/antoninho.rego.1/posts/309795013558285), husu nune'e: "Tinan 2021 ne'e mestre fo ezame Proposal Monografia ba estudantes nain hira?"

 Hau nia resposta mak tuir mai nee:

 Tinan 2021, hau so fo deit mak "jatah" "orientasaun" (Bimbingan Penulisan Skripsi). Mas ezame Proposal Monografia, hau la hetan "jatah". Tinan kotuk (2020), hau hetan "jatah" ba fo ezame Proposal, nomos ezame Monografia.

Selasa, 27 Juli 2021

UNPAZ LOSU TIHA ONA REFERENDU NIA ABUT

Eleisoens Prezidensial 2022 atu rame nee so akontese batalla entre kandidatura husi CNRT ho kandidatura husi Fretilin.

Pur ezemplu, husi CNRT, Avo Nana avansa. Ou karik Avo Nana lakohi avansa, Avo Nana bele husu Avo Ramos Horta mak avansa. Husi Fretilin, Prezidente Lu-Olo bele avansa fila fali. Ou se-karik Prezidente Lu-Olo lakohi avansa fila fali, Fretilin bele kandidata Jeneral Lere mak avansa.

Figuras hirak hau mensiona iha leten, figuras hirak nebe mai husi "Jerasaun Tuan". La'os jerasaun foun. Hau esplisita "jerasaun tuan" iha hau nia artigu ida ne'e, la'os tamba hau la valoriza "jerasaun foun" sira, ou la'os tamba hau hakerek tuir hau nia preferesnia (gostu pessoal), maibe tamba hau subliña ba natureza nia regras.

Rabu, 21 Juli 2021

PROF. RAMA METAN: "FIZIKA LA'OS RETORIKA"

Ultima fotografia hamutuk
ho Prof. Lucas, iha loron
1 Maiu 2018, iha Saudozu nia 
residensia. Companheiro SBY 
(Sang Bangsawan Yahudi) mak hasai 
foto ne'e.

Fraza ida hau hili sai títulu ba artigu ida ne'e (Fízika La'os Retorika), Saudozu Prof. Lucas da Costa, primeira Reitor Unpaz, ninia lia fuan. La’os hau nia lia fuan. Prof. Lucas alias Prof. Rama Metan (naran kodigu funu nian), hasai lia menon ida ne'e, iha Perumahan babatan Pilang, Wuyung Surabaya Jawa Timur, Indonezia, iha 19 Marsu 1998, iha konversa ida kona-ba Prof. Stephen William Hawking nian teoria. Iha area akadémiku, sasan nebe la’os ita nian, inklui lia fuan importante sira nebe la’os ita nian, ita tenki fo sai katak ida ne’e la’os ita nia lia fuan. Kuandu ita sita lema ruma, ou lia menon ruma, mak laos ita nia ideias, mai be ema nian, ita tenki mensiona ema ne’e nia naran, tamba ida ne’e sai tiha ona regras ou étika nebé vigor iha area akadémiku. Ho razaun ida ne’e mak, hau tenki mensiona iha artigu (mensajen) ida ne’e, katak fraza: “ Mahasiswa harus berpikir strategis dan bertindak taktis ”, Prof. Lucas nia lia fuan. La’os hau nia liafuan.